Kulturno povijesna baština

Uz prirodne ljepote i vrednote posebno su zanimljivi i privlačni spomenici povijesnoga graditeljstva, kao brojni stari gradovi i dvorci (Bosiljevo, Modruš, Slunj, Cetin, Zvečaj, Ogulin), samostani i druge sakralne građevine (Franjevački samostani u Cetinu, Slunju, Modrušu, Dominikanski samostani u Modrušu i kod Bosiljeva).

U prapovijesno vrijeme na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme Japodi, čija se kultura počinje razvijati u kasno brončano doba u 11. stoljeću prije Krista. Iz tog razdoblja sačuvani su tragovi materijalne kulture iz nekropola i nastambi po spiljama u Sincu i Lešću. Tijekom razdoblja od 7. do 5. stoljeća prije Krista intezivno se razvija život na ovim prostorima. Iz tog vremena sačuvana su utvrđenja japodskih naselja Avendo (Crkvina u Kompolju) i Arupium (Veliki i Mali Vital u Prozoru). Godine 33. prije Krista Japodi gube samostalnost i padaju pod rimsku vlast, što dokazuju dva sačuvana svetišta boga Mitre (kult perzijskog podrijetla iz 2. i 3. stoljeća). Za vrijeme rimske vlasti posebno je razvijen grad Arupium (današnji Prozor), koji se je kao središnje naselje na području današnje Gacke i Like nalazio na važnoj rimskoj cesti koja je vodila prema Grčkoj (Tarstatika-Senia-Arupium-Iadera).

Na poznatoj Bašćanskoj ploči iz 1100. godine, prvi put se spominje ime Otočca, odnosno njegova crkva Sv. Mikule (Nikole) koja se prema darovnici hrvatskog kralja Zvonimira, bila u redovničkoj zajednici sa crkvom Sv. Lucije u Baški na Krku. U 13. stoljeću župa Gacka se nalazi u vlasništvu krčkih knezova Frankopana, te se u povelji kralja Karla Roberta iz 1300. godine Otočac prvi put spominje kao grad.

O povijesti prostora LAG-a svjedoče brojne gradine. U antičko doba prostor LAG-a bio je strateško područje kojim su prolazile starorimske ceste povezujući gradove Otočac, Senj i Sisak, kasnije je, na istim trasama, izgrađena i Jozefinska cesta. Na toj trasi, još u 9. stoljeću, a vjerojatno i ranije, nalazi se utvrda Tržan-grad (iznad današnjeg Modruša). Važna je povijesna činjenica kako je on, u 11. st. bio i središte Modruške županije, dok je u 14. i 15. stoljeću bio i biskupsko sjedište. Danas su od grada vidljive samo ruševine.

 

trzan grad

Tržan-grad (Fotografija: Boris Krstinić)

Frankopanski kaštel u Ogulinu renesansna je građevina tlocrtnog oblika nepravilnog četverokuta. Izgrađen je u 15. stoljeću iznad Đulinog ponora rijeke Dobre, u samom središtu Ogulina. Danas je u kaštelu Zavičajni muzej koji je otvoren još davne 1967. godine. U muzeju se nalazi nekoliko zbirki: arheološka, etnografska, starog oružja, spomen-soba Ivane Brlić-Mažuranić, planinarsko-alpinistička zbirka te izložba akademskog slikara Stjepana Galetića podrijetlom iz Ogulina.

Frankopanski kastel page

Frankopanski kaštel u Ogulinu (Izvor: www.tz-grada-ogulina.hr)

Utvrđene gradove Slunj iznad Slunjčice i Tržac na Korani, obitelj Frankopan izgradila je u 14. stoljeću kada se Slunj već spominje kao utvrđeni grad, dok se naselje Slunj, nastalo na drugoj strani kanjona Slunjčice spominje već 1409. godine.

stari grad slunj

Stari grad Slunj (Fotografija: Nikola Živčić)

utvrda Cetin

Utvrda Cetin (Izvor: www.twcenter.net)

Iznimno je značajna i utvrda Cetin koja se nalazi 5 km južno od Centingrada, iznad naselja Podcetin. Rimski natpisi na kamenim pločama (koje su vjerojatno završile u bečkom muzeju) su dokaz da su Cetinom nekad davno vladali Rimljani, odnosno da je Cetin tada postojao. U neposrednoj blizini tvrđave nalaze se dosta viša brda, što je dokaz da graditelji nisu znali za artiljerijska oružja. Pokraj tvrđave u prošlosti je vjerojatno vodio važan prometni put koji je povezivao sjeverne djelove Hrvatske s Primorjem. Župa Svih svetih prvi put se spominje 1334. godine. Kralj Žigmund Luksemburški godine 1387. u znak zahvalnosti darovao je Cetin i još neke posjede knezu Ivanu Krčkom. Srednji vijek bio je razdoblje najvećeg procvata Cetina. Pokraj velebne tvrđave, najveće na širem području tadašnje središnje Hrvatske, nalazili su se franjevački samostan i nekoliko crkava. U to vrijeme Cetin je bio u posjedu Frankopana. U 15. stoljeću nastao je njihov ogranak poznat pod nazivom Frankopani Cetinski. Ivan Frankopan Cetinski poginuo je u Bitki na Krbavskom polju, a njegov brat Grgur i sin Franjo Frankopan postali su kaločki nadbiskupi. S njima je ogranak izumro, a Cetin je prešao u ruke Frankopana Slunjskih. U hrvatskoj povijesti Cetin je odigrao važnu ulogu. Poslije poraza u Mohačkoj bitki između ugarsko-hrvatskih i turskih snaga 1526. godine, dolazi do rasula u tadašnjem Ugarskom-Hrvatskom kraljevstvu. Krajem godine na saboru u Cetinu sastao se jedan dio hrvatskoga plemstva i 1. siječnja 1527. god. izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Tom je prilikom grb s kvadratima prvi put korišten na hrvatskom državnom dokumentu. Novi kralj je obećao da će braniti sve povlastice, prava i slobode Kraljevine Hrvatske i njezinih stanovnika, te ih materijalno i vojno pomagati u boju za obranu od Turaka. Od tada je sudbina Hrvata skoro 400 godina usko povezana s Austrijom, a cetinska tvrđava se našla na braniku hrvatske domovine.

Bosiljevo

Stari grad Bosiljevo (Izvor: http://hr.worldmapz.com/photo/34893_pt.htm)

Stari grad Bosiljevo smješten je na uzvisini, u slikovitom prirodnom okruženju, uz povijesnu Karolinsku cestu. Tlocrtno je nepravilni peterokut s četverokutnom branič kulom i palasom pravokutnog tlocrta, te međusobno spojenim traktovima. Opasan je zidom s dvije cilindrične i jednom peterokutnom kulom. Sagradili su ga Frankopani u 15. st. i držali ga do 1671., nakon čega prelazi u vlasništvo Nikole Erdodya do 1710. do 1825. godine u posjedu je obitelji Auersperg. Grof Laval Nugent kupuje ga 1825., a obitelj Cosulich početkom 20. st.. Radikalno je restauriran u duhu romantike u vrijeme Nugenta i Cosulicha.

 

 

 

 

Na području Saborskog značajno je izdvojiti crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije iz 1726 godine koja je izniman spomenik kulture nulte kategorije.

BDM Saborsko

Crkva rođenja Blažene Djevice Marije u Saborskom (Izvor: www.saborsko.net)

Brojna je kulturno-povijesna baština područja LAG-a, no posebno je važno istaknuti kako je njegov prostorni položaj uvjetovao i izgradnju danas povijesnih cesta: Karolinska ceste ili Karolina koja je povezala područje LAG-a s Bakrom i Rijekom, Jozefinska cesta ili Jozefina koja je povezivala protor LAG-a i Senj, Lujzinska cesta ili Lujzijana koja je povezivala LAG s Rijekom, te Rudolfina koja je područje LAG-a povezivala s Novim Vinodolskim. Ove povijesne trase i danas su u funkciji i trebaju biti okosnica razvoja turizma na području LAG-a.

 

rastoke

Rastoke (Fotografija: Nikola Živčić)

Od tradicijske kulturno-povijesne baštine zasigurno je najvažnije istaknuti zaštićenu kulturno-povijesnu cjelinu Rastoke kod Slunja. Rastoke su naselje smješteno na mjestu gdje Slunjčica utiče u 17 metara niži kanjon Korane. Sredinom 18. st. fenomen slapova iskorišten je za gradnju mlinica za potrebe opsluživanja vojske slunjske i okolnih utvrda. U početku se grade vodenice za mlinarenje, no uspostavom francuske vladavine 1809. g. uz postojeće mlinice grade se stambene kuće. Oblik parcela, položaj i gabariti kuća uvjetovani su oblikom terena, a okućnice slobodno raspoređene unutar tokova vode. Unatoč promjenama, dominira ruralna arhitektura dinarsko-posavskog tipa, s mlinovima i kućama na temeljima od kamena vapnenca, sa stijenama od hrastovih planjki, pod dvostrešnim krovištima sa skošenim ili poluskošenih zabatima, pokrivenim crijepom ili šindrom. Danas su Rastoke najposjećenija turistička lokacija u LAG-u Frankopan kao i obnovljene povijesne mlinice na Majerovom vrilu na jednom od izvora Gacke u Sincu (Grad Otočac).

Mlinice Gacka

Milinice na Majerovom vrilu (Izvor: www.pticica.com)

Posebno je važno istaknuti kako je područje LAG-a poznato i po jedinstvenoj proizvodnji tradicionalne drvene šindre za pokrivanje krovova. LAG bi trebao intenzivno provoditi aktivnosti revitalizacije tradicijske baštine i zanata, odnosno, proizvoda tradicijskog zanatstva, koji su sve traženiji na tržištu.